U okviru „Bdenja“ otvorena izložba o logoru na Beogradskom sajmištu

Kultura

U Muzeju „21. oktobar“ sinoć je u okviru tradicionalne manifestacije „Bdenje“ otvorena izložba Memorijalnog centra Staro sajmište – „Logor na Beogradskom sajmištu (1941-1944)“.

  • Mašinerija rata i destrukcije mnogo lakše pobedi umetnost, sport, radost. Nas Kragujevčane tuga je ojačala, odredila karakter i dalje podseća da uvek budemo bolji. Oktobar u Kragujevcu je za sve nas, mesec u kome smo pomalo setni, prkosni, ozbiljni, disciplinovani. Živimo sa bolom, ne želimo nikome da ga ikada više oseti, živimo i pamtimo, poručila je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu, koja je otvorila izložbu. 

Logor na Beogradskom sajmištu imao je dva različita karaktera, imena i namene. Od decembra 1941. godine do 1942. to je bio jevrejski logor Zemun, jedan od prvih logora smrti u okupiranoj Evropi. Prema istraživanju istoričara dr Milana Koljanina, autora izložbe u njemu je ubijeno 6320 Jevreja. U logoru je bilo zatočeno i oko 600 Roma, a prema dosadašnjim podacima 56 je umrlo od gladi ili bolesti. Već u maju 1942. godine ovaj logor postaje prihvatni logor Zemun, a najveći broj zotočenika su bili Srbi iz Srbije, Nezavisne države Hrvatske, a bilo ih je i iz Albanije i Grčke. To je bio centralni nemački logor na evropskom jugoistoku koji je služio za prihvatanje zatočenika radi slanja u druge logore. U drugom periodu koji je trajao do jula 1944.godine oko 32 000 je izgubilo život od gladi, bolesti, torture ili je ubijeno. Ovaj logor, ističe dr Koljanin je postao jedan od simbola stradanja Beograda i Srbije u Drugom svetskom ratu.

  • Logori Topovske šupe i na sajmištu, skoro sedam decenija posle rata su bili potpuno zaboravljeni i nedovoljno istraženi. Kako ističe direktorka Memorijalnog centra „Staro sajmište“, dr Krinka Vidaković Petrov, rad nove ustanove kulture osnovane 2022. godine se zasniva na istraživanju. Do sada su došli do novih dokumenata, autentičnih fotografija logora, a prikupljaju i svedočanstva od potomaka čiji su preci bili u logorima i preživelih kojih, kako ističe Vidaković Petrov, skoro više i da nema.

Rastauracija zgrade, kako bi postala muzej i izložbeni prostor, takođe je jedna od misija Memorijalnog centra, a za dve godine postojanja uspeli su da obnove i restauriraju centralnu kulu u kojoj je bila postavljena izložba „Logor na Beogradskom sajmištu (1941-1944)“. Ova postavka u Muzeju „21. oktobar“ biće otvorena narednih mesec dana i sadrži dokumenta i fotografije, kako je istakla direktorka, najvećeg logora u okupiranoj Srbiji u kome je u obe faze bilo oko 40000 logoraša, a od tog broja ubijeno ili umrlo oko 17000.

„Bdenje“ je u Muzeju „21. oktobar“ nastavljeno promocijom poeme “Lekcije iz pamćenja” koja će biti izvedena na “Velikom školskom času”. O poemi su govorili pisac dr Dragan Hamović, recenzentkinja dr Jana Aleksić, i najzaslužniji za scensko izvođenje poeme, glumac i reditelj Nebojša Dugalić.

U okviru oktobarskih manifestacija koje organizuje Spomen park „Kragujevački oktobar“, pod poroviteljstvom Ministarstva kulture i grada Kragujevca, sinoćnji program „Bdenja“, završen je koncertom Gradskog hora „Liceum“.

Tagovi:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.