Utorak, 24. april u 1900
Galerija SKC
Izložba +− (kao bazni princip homogenog u nehomogenom)
Darija Dragojlović
Koncept ove serije radova sačinjen je od ličnog preispitivanja principa po kom nastaju univerzalni obrasci koji se u različitim domenima pojavlјaju u čovekovom obitavanju. Od realnih savremenih pitanja sa kojima se suočavamo, i koje se tiču polјa kolektivnog (poput društvenih normi, političkih i medijskih blokada, ekološke (ne)svesti, konzumerizma, izvesne klaustrofobije u gradskim sredinama) pa do polјa individualnog, u vidu apstraktnih, duhovnih poimanja, koje se tiču naših strahova, sećanja, ličnih pomeranja ili postavlјanja granica, kao i težine uspostavlјanja ravnoteže koja nam je zadata u kolaboraciji Čovek — životna sredina.
Termine homogeno i nehomogeno bih predstavila kao sklad i nesklad u našem egzistiranju u datoj sredini. Homogeno predstavlјam kao neprekidnu celinu koja je sastavlјena od sistema paralela koje se mogu beskonačno širiti. Ovaj sistem odn. Snop je sačinjen od više paralelnih linija (dok je i sama linija skup za sebe, konstruisan od tačaka). Homogeno na ovaj način, ujedno predstavlјa univerzalni princip građenja prostora ili formiranja određenog Sistema (obrasca). Princip homogenog sagledavam kroz razne forme, poput tkanja, štriha u slikarstvu, slaganje memorije, ćelijske deobe, geometriju, odnosno fizičkim ili umnim širinama koje mogu ići u nedogled poput prave u geometrijskom sistemu, koja je beskonačna do trenutka dok ne postane duž određena tačkama. Snopovi se poput slojeva nadovezuju jedan na drugi, u širinu i dužinu. Što se više slojeva slaže po ovom principu, gradi se površina koja ima kompaktniju i monolitniju strukturu. Nehomogeno, opozitno homogenom, bi bilo sve što homogenu sredinu okružuje u prostoru. Koliko god da je određena celina kompaktna u datom prostoru (sredini), odn. homogena, ona će zajedno sa tim prostorom uvek rezultirati nehomogenost. Poput matematičkih operacija, plus i minus uvek daju minus. Prostor ili sredinu ujedno tumačim i kao fizičko (opiplјivo) i umno (neopiplјivo), u zavisnosti od konteksta i pojave. U svom radu se pre svega baziram da vizuelno predstavim paralele odn. snopove linija, u raznim odnosima i kvantitetima, čiji je pravac vertikalan (vertikala kao vizuelni prikaz beskonačnog i dinamičkog, sa tendencijom širenja u nedogled) i koje svojim rasporedom, odnosno međusobnim odnosom grade novu celinu i stabilnost.
Homogenost, kao što je napomenuto, je ujedno i monolitna, kompaktna predstava koja interaguje sa haotičnom sredinom, stvarajući zajedno određenu ravnotežu (nehomogeni zbir). Ali osnovni, esencijalni balans, koji čini homogeno stabilnim, i koji teži ka utopističkom nivou, svela bih na dva opšta simbola – plus i minus. Time, kao savršen odnos, bazu Homogenog (u nehomogenom) predstavlјam kroz + − princip. Ovaj princip se može tumačiti i kao dat esencijalni i početni sistem funkcionalnosti života u datoj sredini. Plus – minus relacija je svakako univerzalni simbol za mnoštvo pojava (sabiranje–oduzimanje, blizu–daleko, toplo–hladno, pozitivno–negativno itd.) Za pojašnjenje svog rada, uzimam Toplo – Hladno odnos kao vodeći. Sa naglaskom na njegov značaj, ali i nepostojanja života bez njega. Toplo – Hladno je odnos koji konstantno varira, manifestuje se pretežno vidlјvim razlikama, direktno osećajući posledicu te dinamike na koži, dok neravnoteža ovog principa dovodi pak do neminovne katastrofe, odnosno potpunog obrta. Toplo – hladno odnos je konstantna promenlјivost, koja beži i vraća se, dok na središnjoj vrednosti je najfunkcionalniji, odn. najproduktivniji.
Vizuelni identitet svojih radova svesno poistovećujem sa grafičkim pojašnjenjima, znacima ili grafikonima šematskih prikaza raznih pojava i stanja (npr. crvena i plava kao parameter toplo–hladnog, gustina linije kao simbolička predstava prohodnosti – neprohodnosti), sa jasnim aludiranjem na znakovni odn. matematički jezik u predstavlјanju odredjene realnosti ili subjektivnog osećaja.
Darija Dragojlović, rođena u Kralјevu, 6. avgusta 1996. godine. Trenutno je na završnoj godini master studija na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, departman likovnih umetnosti, smer – slikarstvo, u klasi profesora Vidoja Tucovića. Završila je osnovne studije na Filološko-umetničkom fakultetu kao diplomirani primenjeni umetnik, na odseku zidno slikarstvo, u klasi profesora Gorana Rakića. Dosad je realizovala dve samostalne izložbe, dok je učestvovala na više grupnih. U svom radu se izražava u polјu crteža, slike i instalacije. Od ove godine je jedna od urednika likovnog programa galerije Šok Zadruga.
Sreda, 28. april u 2100
Radio televizija Kragujevac
SKC kvArt – Znaš čega sam se setila – Marija Urošević
Razgovor povodom izložbe Znaš čega sam se setila
Suština skulpture? Situacija za svakog otvorenih čula: pomicanje našeg pogleda ili, isto tako, našeg tela i osećaja okolo datog mesta. Struktura oblika, i vidom, i dodirom je i data situacija vremenske sadašnjosti. Fizički prostor zauzet umetničkim delom nije konstanta, svako istorijsko vreme nanese ponešto drukčije. Preobilјe današnjice to dodatno naslojava, memorija se uvećava, ma kako se lјudska vrsta evolucijom, ali i predanjima naslojava u ponavlјanjima od svog milenijumskog poslanja. U dati svet i njegova okrilјa. Iz kojih se isto tako iznenađujuće pa i snažno izlazi.
Marija Urošević stvara u formama koje otkrivaju takvo poniranje i postaju, sa stanovišta neuronauke biološki zahvat skulptorskog ambijenta. Prenos ‘Velike plave mreže’ taj, po autorki, izgled neuralnih račvanja i sinapsi mozga zahvaćenog neuro obolјenjem, istovremeno je anamneza fluktuacije i doprinos novoj, prostorno vremenskoj arhitekturi svesti. I pomicanju iz nje.
Nikola Šuica
Marija Urošević rođena je 20. aprila 1990. u Paraćinu, a odrasla u Cerovcu kod Smederevske Palanke. Dizajn industrijskih proizvoda na Beogradskoj politehnici diplomirala je 2016. godine. Osnovne studije vajarstva na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu završila je 2017. a master studije 2019. godine, u klasi Mrđana Bajića i Radoša Antonijevića.
U svom umetničkom radu, prvenstveno kroz skulpturu, istražuje odnose mikro i makro sveta oko sebe kao i načine njihovog povezivanja. U poslednjem periodu rada bavi se fenomenom sećanja. Ispituje smerove pamćenja, kao i to koliko je sećanje varlјivo. Živi i radi u Beogradu.
Izlagala je na više grupnih izložbi među kojima se izdvaja Prolećna izložba ”Gde budućnost počinje“ u umetničkom pavilјonu Cvijeta Zuzorić 2020. godine.
Sreda, 28. april u 2100
Facebook live
Promocija monografije CLIL
CLIL – Ambijent i projekat u nastavi srpskog-engleskog jezika i književnosti
dr Vladimir B.Perić i MA Ana Štrbac
CLIL – Ambijent i projekat u nastavi srpskog-engleskog jezika i književnosti dr Vladimira B.Perića i MA Ane Štrbac, je retka metodička knjiga iz oblasti CLIL-a (Content and Language Integrated Learning). Reč je o modelu nastave koji objedinjuje podučavanje nastavnog predmeta i stranog jezika, tako da se nejezički sadržaji izučavaju na stranom jeziku. Suština CLIL-a nalazi se u brisanju granica među predmetima sa cilјem što uspešnijeg transfera znanja. CLIL-proces omogućava da učenje učenicima bude interesantnije, poziva na istraživanje, povezivanje, zaklјučivanje, a to doprinosi formiranju trajnijeg znanja kod učenika. Kao jedan od vidova primene politike Saveta Evrope o učenju stranih jezika, dvojezična nastava razvija se u Srbiji od školske 2004/05. godine.
CLIL – Ambijent i projekat u nastavi srpskog-engleskog jezika i književnostii rezultat je šestogodišnje obrazovne prakse i saradnje dve institucije: Studentskog kulturnog centra Kragujevac i Muzičke škole “dr Miloje Milojević” iz Kragujevca. Realizacijom ovog dugogodišnjeg projekta ostvarena je vrlo važna interresorna saradnja kulture i obrazovanja. Dvojezični priručnik predstavlјa kako teorijski, tako i praktičan metodički putokaz nastavnicima jezika (bilo maternjeg bilo stranih) kao i nastavnicima ostalih opšteobrazovnih i stručnih predmeta.
Vladimir B. Perić rođen je 1976. godine u Šapcu. Doktorirao je 2013. godine na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu. Savetnik-spolјni saradnik je Školske uprave Kragujevac. Radi kao profesor srpskog jezika i književnosti u Muzičkoj školi „dr Miloje Milojević“ u Kragujevcu. Uređuje časopis „Koraci“ (M53). Član je žirija za književnu nagradu „Meša Selimović“.
Ana Štrbac, master profesor engleskog jezika, naučni je i stručni prevodilac za engleski jezik. Diplomirala je 2004. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu.Član je ELTA udruženja i Udruženja naučnih i stručnih prevodilaca Srbije. Urednica je kulturno-obrazovnog programa SKC Kragujevac.
Promociju knjige možete pratiti i putem opcije live stream na fb stranici Studentskog kulturnog centra.
Četvrtak, 29. april u 2100
YouTube kanal SKC
SKC kvArt – Jazz Monday
Uoči Svetskog dana džeza, u četvrtak 29. aprila predstavlјamo novu epizodu emisije SKC kvArt koja prikazuje razvojni put projekta Jazz Monday u Kragujevcu. U razgovorima sa akterima muzičke scene pričali smo o samim počecima i razvoju džeza ovde, saradnjama koje su proistekle iz tog projekta i njegovoj važnosti na kulturnoj mapi grada.
Ovo je, pre svega, priča o ogromnom entuzijazmu, održanom kontinuitetu, velikim prijatelјstvima i lјubavi prema muzici.