Dok slobodni novinari i mediji, poput portala Autonomija na srpskom i mađarskom jeziku i Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE), traže podršku čitalaca, jer pored slobode žele da imaju i samostalnost u radu; dok novinari i javnost skupljaju dobrovoljne priloge da bi izgradili spaljenu kuću novinaru Milanu Jovanović i sačuvali je Miroslavu Jovanoviću; a direktorica novosadske K9 televizije štrajkuje glađu, odbornici kragujevačke skupštine u četvrtak (25. april) doneće odluku o pokriću gubitaka Radio televiziji Kragujevac za 2018. godinu u iznosu 7.662.635,74 dinara.
Reč je o godini u kojoj je grad Kragujevac i dalje kršio Zakon o javnom informisanju i nije raspisao konkurs za sufinansiranje javnog interesa u medijima; u kojoj je za subvencije RTK opredeljeno 43 miliona dinara; u kojoj je plata direktorke tog privrednog društva, koje je po zakonu trebalo da se privatizuje, porasla za oko 20.000 dinara u odnosu na prethodnu.
A kako je gubitak nastao? U obrazloženju koje će se na Veliki četvrtak naći pred odbornicima piše da „iskazani gubitak nije rezultat poslovanja Društva, već je reč o gubitku koji je nastao usled isknjiženja iz poslovnih knjiga knjigovodstvene vrednosti nepokretnosti – poslovne zgrade u Ulici Branka Radičevića 9“, kao i da „realizacija ove odluke ne povlači isplatu sredstava iz budžeta“.
Šta je u pitanju, može se samo naslutiti pošto se o radu kragujevačkih javnih preduzeća i privrednih društava informacije dobijaju tek posle pozivanja zakon, a šturim odgovorima tražilac se najčešće upućuje na opšta dokumenta. Ipak, istraživanje „Javni novac za javni interes“, koji su realizovali konzorcijum BIRN-a, NUNS-a i Fondacije „Slavko Ćuruvija“, a podržala EU pokazalo je da je u toku 2017. i u prvom kvartalu 2018. godine, u kojem je proveravan način trošenja javnog novca za medije, ovoj televiziji iz budžeta isplaćeno oko 32 miliona dinara na ime subvencija, a skoro 109 miliona dinara na ime 575 izvršnih sudskih presuda za dugovanja iz perioda pre poništenja privatizacije. Ukupan iznos uplaćen RTK u 2017. godini iznosi 1,64 odsto gradskog budžeta, što je više od prosečnog izdvajanja većine gradova i opština u Srbiji za konkursno sufinansiranje medijskih projekata od javnog interesa, koje, prema periodičnim izveštajima NUNS-a, iznosi oko jedan odsto.
Subvencije u korist RTK su tokom 2017. godine isplaćivane i skidanjem sredstava sa pozicija predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja. Iznos od 1.500.000 dinara za RTK obezbeđen je na teret „funkcionisanja osnovnih škola“ (14. septembra 2017.); iznos od 1.300.000 dinara na teret Politehničke škole i Prve tehničke škole (10. oktobra 2017.); iznos od 2.350.000 dinara na teret „funkcionisanja srednjih škola“ i „tekućih popravki i održavanja“ u predškolskoj ustanovi „Đurđevdan“ i predškolskoj ustanovi „Nada Naumović“ (3. novembra 2017.).
Ova vrsta budžetskog davanja bila je namenjena za izmirenje tekućih troškova RTK: usluge emitovanja i izdavaštva, ugovore o delu, prevoz radnika, avansne uplate za gorivo, reciklažu tonera, putne račune, mesečne pretplate za licencu, internet, refundacije godišnjeg odmora, poštu, izradu pečata, takse, isplate invalidnog lica, i slično.
Kako se došlo do trenutka u kome građani Kragujevca finansiraju samo jednu televiziju, a ne javni interes? Ministarstvo privrede je 26. januara 2017. godine poništilo privatizaciju RTK jer vlasnik Radojica Milosavljević nije izvršio ugovorenu obavezu isplate zarada, investiranja 150.000 evra i dostavljanja revizorskog izveštaja. Od raskida ugovora o privatizaciji ovaj medij se konstantno finansira javnim sredstvima.
Zakon o privatizaciji propisuje da kapital privrednog subjekta posle poništenja ugovora o privatizaciji prelazi u Registar akcija i udela, nakon čega se raspisuje nova privatizacija. Međutim, Uredba o izmeni uredbe o prenosu kapitala bez naknade zaposlenima kod izdavača medija omogućava da udeo iz Registra, na zahtev lokalne samouprave i uz saglasnost Vlade, može biti besplatno prenet na grad ili opštinu. Uredba ne propisuje koliko takvo vlasništvo lokalne samouprave nad medijem maksimalno može trajati, izuzev što navodi da je ona dužna da donese odluku o prestanku postojanja medija, promeni delatnosti ili ukidanju izdavača medija ukoliko se u roku od šest meseci ne pokrene postupak privatizacije.
U skladu sa ovim propisima, a na osnovu odluka Vlade Srbije i grada Kragujevca, omogućen je prenos osnivačkih prava RTK na grad. Ugovor o prenosu udela Radio televizije Kragujevac d.o.o. između Registra akcija i udela i grada Kragujevca zaključen je 27. juna 2017.
Ministarstvo privrede je, u zakonskom roku, 26. januara 2018. godine objavilo javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za učešće u postupku privatizacije RTK.