Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju Veliki petak, dan koji, prema verovanju, označava raspeće Isusa Hrista na krstu na Golgoti. Ovaj praznik se smatra jednim od najznačajnijih i najtužnijih dana u hrišćanskom kalendaru.
Veliki petak je petak uoči Vaskrsa i deo je sedmice Stradanja. Prema jevanđeljima, Isus je toga dana, nakon suđenja pred prvosveštenikom Kajafom i rimskim prokuratorom Pontijem Pilatom, bio osuđen na smrt i razapet. Njegova smrt, prema hrišćanskom učenju, simbolizuje otkup grehova čovečanstva.
Na ovaj dan se u pravoslavnim hramovima ne služi liturgija, osim ako se praznik poklopi sa Blagovestima. Umesto liturgije, iznosi se plaštanica – platno sa prikazom Hrista položenog u grob, pred kojim vernici iskazuju poštovanje. Zvonici na crkvama od Velikog četvrtka do Uskrsa ostaju tihi, jer su crkvena zvona u pravoslavnoj tradiciji simbol radosti.
U srpskoj narodnoj tradiciji, Veliki petak je dan stroge tišine i posta. Ne obavljaju se kućni niti poljski poslovi, ne sluša se muzika i ne priređuju se veselja. Mnogi vernici poste na vodi, a u nekim krajevima tog dana konzumiraju samo hleb i vodu. Trpeza je jednostavna i posna – bez mesa, mlečnih proizvoda, jaja i ulja. Među jelima koja se najčešće pripremaju su kuvani pasulj bez zaprške, krompir u ljusci, kiseli kupus, sveže ili suvo voće i kompot.
Veliki petak je ujedno i dan kada počinje farbanje uskršnjih jaja, a prvo jaje se boji crvenom bojom. U tradiciji, to jaje se naziva „čuvarkuća“ i čuva se tokom cele godine. Običaj farbanja jaja na ovim prostorima zabeležen je još u 16. veku, a turski izvori iz tog perioda navode da su spahije dobijale tri do deset uskršnjih jaja na dar.
U pojedinim krajevima i danas se održava običaj paljenja vatre, u simboličnom aktu pročišćenja i pripreme za Uskrs.
Veliki petak u hrišćanskoj tradiciji označava kraj Hristovog zemaljskog stradanja i uvod je u praznik Vaskrsenja.
Izvor: Danas