Nadležni o auto-perionici u Sušici: Ovaj objekat nije „u postupku zatvaranja”, i građevinski inspektor nema ovlašćenja da preduzme mere faktičkog zatvaranja

Društvo Grad
  • Gradska uprava za inspekcijske poslove i komunalnu miliciju je upoznata sa prijavama koje su podnosili građani iz ulica Fočanska, Novosadska i Savska u Kragujevcu, budući da je na osnovu ovih prijava, počev od januara 2024. godine, pokrenuto više postupaka inspekcijskih nadzora koje su sproveli inspektori Građevinskog inspektorata, Inspektorata za saobraćaj i puteve, i Komunalnog inspektorata. Razlozi zbog kojih su građani podnosili prijave su bili mnogobrojni počev od protivpravnog uklanjanja saobraćajne signalizacije, nepoštovanja radnog vremena, buke, do bespravnog korišćenja javne rasvete, stoji u odgovoru Gradske uprave za inspekcijske poslove i komunalnu miliciju na pitanja Glasa Šumadije o samouslužnoj auto-perionici u Sušici zbog koje su se građani žalili.

U odgovorima se potvrđuje i da objekat u Fočanskoj ulici broj 7 nema upotrebnu dozvolu, ali da nije tačna konstatacija da isti zbog toga ne može biti predmet kontrole inspekcija, jer je građevinski inspektor doneo rešenje o zabrani korišćenja predmetog objekta, budući da je u postupku inspekcijskog nadzora utvrđeno da se objekat, za koji je izdata građevinska dozvola, koristi bez upotrebne dozvole, koju investitor nije pribavio ni u roku koji je odredio građevinski inspektor.

  • Ovaj objekat nije „u postupku zatvaranja”, i građevinski inspektor nema ovlašćenja da preduzme mere faktičkog zatvaranja objekta (postavljanje trake oko objekta, pečaćenje mašina itd.), budući da je članom 181 Zakona o planiranju i izgradnji propisano da se može zatvoriti samo gradilište na kome se gradi objekat, odnosno izvode pripremni radovi bez ili suprotno lokacijskim uslovima, odnosno građevinskoj dozvoli. U ovom slučaju se ne radi o gradilištu, već o objektu koji je u potpunosti izgrađen prema izdatoj građevinskoj dozvoli, zbog čega Građevinski inspektor nema ovlašćenja za primenu gore navedenih mera. Budući da u ovoj situaciji ne postoji mogućnost zatvaranja objekta, niti mogućnost izvršenja rešenja preko drugih lica u skladu sa članom 197 Zakona o opštem upravnom postupku, predmetno rešenje o zabrani korišćenja objekta se izvršava posrednom prinudom, putem izricanja novčanih kazni na način, i u rasponu, koji je propisan članom 198 Zakona o opštem upravnom postupku, što Građevinski inspektor čini počev od 29. 05. 2024. godine kada je doneto prvo rešenje o izvršenju.

Imajući u vidu da rešenje o zabrani korišćenja objekta ima konstitutivno dejstvo, koje se ogleda u činjenici da se predmetni objekat uopšte ne može koristiti od strane bilo kog privrednog subjekta, i ni pod kojim uslovima, vođenje postupaka od strane drugih inspektorata ove gradske uprave bi bilo bespredmetno, i suprotno izrečenoj zabrani (objekat se ne može koristiti za obavljanje bilo koje delatnosti bez obzira da li se to čini u graničnim vrednostima, odnosno okvirima ili ne). S obzirom na to da je Građevinski inspektor doneo rešenje o zabrani korišćenja objekta, u njegovoj isključivoj nadležnosti je praćenje izvršenje ovog rešenja, zbog čega će se sprovođenje postupka inspekcijskog nadzora nastaviti na gore opisani način do prestanka trajanja izrečene zabrane korišćenja objekta, odnosno do pribavljanja upotrebne dozvole. Na kraju ističemo da sve radnje koje su preduzete u postupcima inspekcijskog nadzora, sva doneta rešenja, pokrenuti prekršajni postupci, i izrečene novčane kazne u skoro milionskom iznosu govore u prilog tome da Gradska uprava za inspekcijske poslove i komunalnu miliciju preduzima sve mere u cilju rešavanja postojećih problema na predmetnoj lokaciji, što će nastaviti da čini pojačanim intezitetom u narednom vremenskom periodu, u skladu sa postojećim činjeničnim stanjem i zakonskim mogućnostima.

Podsećamo, Sušičani, koji žive u okolini perionice, naveli su da ih muče brojni problemi nastali zbog iste, obraćali su se nadležnim službama, rešenja, kako kažu, nije bilo, pa su se i javno oglasili o svemu. Naša ekipa razgovarala je sa njima i tada nam je rečeno da im prvenstveno smeta buka, jer perionica radi 24 sata, kao i hemikalije koje se raspršuju usled jakog mlaza pri pranju automobila. Pored dva ključna problema, istakli su i „nelogičnosti poput onih da je Uprava za urbanizam izdala građevinsku dozvolu za dati objekat, ali da ipak, prema rešenju građevinske inspekcije objekat nema upotrebnu dozvolu, takođe, i da je izdata zabrana korišćenja, a perionica i dalje radi”.

Pored navedenog, spomenuli su i da objekat ima dva reflektora prikačena na javnu rasvetu, te da se o trošku građana osvetljava tokom noći, pa su i zbog toga predali više prijava u poslednjih nekoliko meseci, a tvrde i da objekat koristi zemni gas, a ne plaća ga, to jest „koristi ga opet o trošku građana”.

O tome da li je inspekcija reagovala i šta je rečeno građanima, kako se može rešiti problem – Gradska uprava za inspekcijske poslove i komunalnu miliciju odgovara:

Inspektorati Gradske uprave za inspekcijske poslove i komunalnu miliciju su reagovali na podnete prijave tako što su pokrenuli postupke inspekcijskog nadzora u toku kojih je doneto – rešenje Građevinskog inspektora kojim je naređeno nadziranom subjektu da za izgrađeni poslovni objekat, samouslužnu auto-perionicu, čija izgradnja je započeta na osnovu pravnosnažnog Rešenja ROP-KRG-13038-CPI-2/2023 od 06. 07. 2023. godine, i prijave početka izvođenja radova, na osnovu Potvrde ROG-KRG-13038-WA-5/2023 od 07. 08. 2023. godine, pribavi upotrebnu dozvolu, u roku od 90 dana od dana prijema rešenja, pod pretnjom donošenja rešenja o zabrani korišćenja objekta; rešenje Inspektorata za saobraćaj i puteve kojim je naloženo nadziranom subjektu da vrati uklonjenu vertikalnu saobraćajnu signalizaciju, da izvrši obeležavanje horizontalne saobraćajne signalizacije, i da pešačku stazu vrati u prvobitno stanje, pri čemu je nadzirani subjekt u celosti postupio po naloženim merama; rešenje Građevinskog inspektora kojim se zabranjuje nadziranom subjektu korišćenje poslovnog objekta, samouslužne perionice do pribavljanja upotrebne dozvole.

Inspektorat za zaštitu životne sredine nije sprovodio postupak inspekcijskog nadzora u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini i Pravilnikom o metodama merenja buke, sadržini, i obimu izveštaja o merenju buke u životnoj sredini, budući da u prijavama koje su podnošene ovom inspektoratu nisu navedeni podaci o podnosiocu prijave, o adresi objekta iz kojeg bi se vršilo merenje nivoa buke, kao ni ostali podaci koji su bili neophodni za sporovođenje postupka. Dana 12. 02. 2024. godine postupajući inspektor je tražio dopunu podataka kako bi mogao da odredi referentno mesto za merenje buke, ali su potrebni podaci dostavljeni tek 17. 05. 2024. godine. Zbog kratkog vremenskog perioda između dostavljanja ovih podataka i donošenja rešenja o zabrani korišćenja objekta od 21. 05. 2024. godine, Inspektorat za zaštitu životne sredine nije mogao da sprovede postupak u skladu sa napred navedenim aktima.

U pogledu ostalih prijava ističemo da, shodno vrsti delatnosti koju obavlja nadzirani subjekt, isti ne može biti predmet nadzora Inspektorata za zaštitu životne sredine u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti vazduha, već može biti predmet kontrole prema Zakonu o hemikalijama, koju vrši republički inspektor.

Nakon donošenja rešenja o zabrani korišćenja objekta građevinski inspektor je izvršio ukupno deset kontrolnih inspekcijskih nadzora, u toku kojih je šest puta utvrđeno da nadzirani subjekt ne poštuje izrečenu zabranu korišćenja predmetnog objekta, zbog čega je u postupku izvršenja nadziranom subjektu, odnosno izvršeniku, izrečeno više novčanih kazni u ukupnom iznosu od 936.686,50 dinara. Ističemo da su, nakon sticanja zakonskih uslova, pred nadležnim organom pokrenuti postupci prinudne naplate neplaćenih novčanih kazni koje su izrečene u postupku upravnog izvršenja.

Pored navedenih radnji i naloženih mera, protiv nadziranih subjekata su podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka zbog učinjenog prekršaja iz člana 56 stav 7, u vezi stava 5 istog člana Zakona o inspekcijskom nadzoru (propisana kazna u iznosu od 50.000 do 100.000 dinara), kao i zahtev za pokretanje prekršajnog postupka zbog učinjenog prekršaja iz člana 112 stav 1 tačka 43 Zakona o putevima (propisana kazna u iznosu od 100.000 do 500.000 dinara).

O svemu navedenom obaveštavani su podnosioci predstavki, u skladu sa odredbama člana 18 stav 3 i 7 Zakona o inspekcijskom nadzoru, kao i Kontakt centar republičkih inspekcija Vlade Republike Srbije i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kojima su podneti izveštaji o postupanju nadležnih inspektorata sa pratećom dokumentacijom.

Tagovi:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.